ZAVISNOST OD LEKOVA

Šta je zavisnost od lekova?

Zavisnost od lekova, suplemenata i tableta uopšte postaje sve učestaliji problem poslednjih nekoliko godina.

Trebalo bi razlikovati ZAVISNOST OD LEKOVA i TABLETOMANIJU.

Dok je zavisnost od lekova sindrom koji se javlja kod upotrebe psihotropnih supstanci (benzodiazepina, sedativa, barbiturata, lekova za spavanje, psihostimulatora i dr.), tabletomaniju karakteriše velika potreba za uzimanjem lekova kako bi se izbegla pojava krize ili psihičkih problema izazvanih apstinencijom.

Najčešće se zloupotrebljavaju lekovi za smirenje i spavanje (benzodiazepini) i/ili lekovi protiv bolova.

Najčešće korišćeni lekovi za smirenje i spavanje koji se zloupotrebljavaju su iz grupe benzodiazepina: Dijazepam (bensedin), Lorazepam, Ksalol (Ksanaks), Bromazepam (Leksilijum) i Rivotril.

Od lekova za bolove, najčešće se zloupotrebljana Kafebol. U sastavu Kafebola je kodein koji pripada grupi opioida. Zbog toga prekid konzumacije leka može da dovede do simptoma apstinencijalne krize sličnim kao pri prekidu uzimanja opijata.

 

Kako nastaje zavisnost od lekova?

Korišćenje benzodiazepina i lekova protiv bolova najčešće počinje iz banalnih razloga – nesanica, manji bolovi, problemi na poslu, problemi u ljubavi, uznemirenost.

Organizam se jako brzo privikava na prisustvo i konzumiranje lekova.

Svim ovim lekovima je zajedničko da pored svog dejstva imaju uticaj i na psihu: oni dovode do opuštanja i/ili do ublažavanja bola. Iz tog razloga se neretko dešava da konzument zbog pozitivnog iskustva nastavlja lek da koristi i nakon što stvarni problem, zbog koga se lek inicijalno uzimao, je nestao. Tokom vremena benzodiazepini koji su davali unutrašnji mir i iluziju života dovode do nesigurnosti, strahova (anksioznosti) i nemogućnosti normalnog funkcionisanja na bilo kom polju. Ovo je znak da je došlo do razvoja tolerancije na lek. Povećanje tolerancije dovodi do potrebe za većom dozom kako bi se povratio doživljaj sa početka i lek počinje da deluje kao narkotik.

Benzodiazepini negativno utiču na celo fizičko i psihičko stanje organizma, posebno na pamćenje. Oni mogu da dovedu do takozvane anterogradne amnezije (stanje kada se osoba neko vreme ne seća određenih situacija, razgovora, događaja).

Jako lako, već nakon nekoliko nedelja uzimanja, razvija se fizička i psihička zavisnost. S obzirom na to da ovi lekovi stvaraju veoma teške simptome apstinencijalne krize, proces „skidanja“ pacijenta je mnogo teži. Osoba postaje uznemirena, paranoična, agresivna i depresivna.

Simptomi apstinencijalne krize po ukidanju benzodiazepina su: anksioznost, drhtanje, nejasan govor, zamagljen vid, nesanica, glavobolja, povećana salivacija, oticanje ruku i stopala, a ponekad čak i grčevi.

Benzodiazepine često koriste pacijenti koji su već zavisni od nekih drugih supstanci kao što su opijati, stimulansi i / ili alkohol, a ove kombinacije su posebno opasne.

Kako prepoznati da li je neko zavistan od lekova?

Iako su benzodiazepini sedativi, oni izazivaju jaku zavisnost. Zloupotreba i zavisnost od benzodiazepina mogu se javiti u širokom spektru simptoma. Oni uključuju pospanost, promene u ponašanju, promene raspoloženja, slabost, motoričku nekoordinaciju i letargiju. Oni su naširoko poznati kao znaci zavisnosti od benzodiazepina, a korisnici su takođe u povećanom riziku od depresivnih i suicidnih misli.

Nakon što se razvije zavisnost postoji niz tipičnih simptoma od kojih se ponekad javlja samo nekoliko: konzumiranje leka uprkos saznanju o konkretnim štetnim posledicama, neodoljiva potreba za uzimanjem leka, povećavanje doza kako bi se postglo početno dejstvo, apstinencijalni simptomi ukoliko se lek ne konzumira ili se smanji doza, gubitak kontrole i gubitak ograničavanja ponašanja.

Kako se leči ovaj tip zavisnosti?

Zavisnost od lekova za  smirenje i spavanje (benzodiazepina) i lekova protiv bolova leči se obustavom ovih lekova postepenim smanjivanjem dnevne doze. Trajanje ove faze lečenja zavisi od početne dnevne doze leka. Prva faza lečenja je detoksikacija. Ona je namenjena zavisnicima koji su skloni recidivima, imaju umereno tešku apstinencijalnu krizu. Po završetku detoksikacije, da bi apstinencija bila dugotrajna, preporuka je da se nastavi sa daljim lečenjem u Drugoj fazi lečenja bolesti zavisnosti (više informacija u Metode lečenja).

Ukoliko želite da dobijete još informacija o lečenju i zakažete termin kontaktirajte nas putem maila: info@bolestizavisnosti.co.rs ili pozovite: +381 64 24 37 661 (viber/whatsapp)